Donedavno, maslinovo ulje je zvučalo preegzotično za ljude daleko od Mediterana, nešto što se jede samo u čudnim etničkim jelima.
Nepravedno je ocijenjeno kao "teško", a najviše stoga jer je uglavnom bilo loše kvalitete i često pomiješano sa svim i svačim,
od životinjskim masnoća do glicerina. Ali nakon što je sedamdesetih objavljena nova studija, zapadni narodi počinju otkrivati i cijeniti
maslinovo ulje.
Studija je pokazala da Mediteranci imaju najnižu stopu srčanih oboljenja među zapadnim narodima, a tu činjenicu mogu
zahvaliti upravo slobodnoj uporabi maslinovog ulja.Stanovništvo na područjima na kojima je maslinovo ulje pretežita masnoća, manje je
podložno bolestima krvnih žila i srca, te raka debelog crijeva, prostate i dojke.
Maslinovo ulje je bogato nezasićenim mastima, koje su "zdrave" masti, i također antioksidansima, koji spriječavaju zakrčenje
krvnih žila. Tako osamdesetih godina zapadnjaci uključuju polako maslinovo ulje u svoju svakodnevnu prehranu. Osviješteni u pogledu
brige za svoje zdravlje, pa tako i zainteresiraniji za nutricionizam i prirodne proizvode voljni su platiti veću cijenu za kvalitetan
proizvod.
Maslinovo ulje spada među najstarija kulinarska ulja. Starorimska filozofija dugovječnosti spominje dvije ključne
namirnice njihova života: vino i maslinovo ulje. Svjetska zdravstvena organizacija mediteransku prehranu uzela je kao uzor dugovječnosti
i zdravog života, te pučanstvu preporučila upravo taj model prehrane.
Mediteranska prehrana sadrži maslinovo ulje kao izvor masnoća. Maslinovo ulje zadržava sva svoja prirodna i hranjiva svojstva
zahvaljujući načinu proizvodnje, te se smatra nezamjenjivom namirnicom s dugačkim popisom ljekovitih svojstava. Maslinovo ulje
sadži 77% nezasićenih masnih kiselina koje smanjuju kolesterol, i to "loši" kolesterol, tzv. LDL kolesterol, a štiti
dobar - HDL kolesterol. Masnoće su veoma važna namirnica u ljudskoj ishrani jer sadrže esencijalne vitamine - A, D i K - i odličan su
izvor energije za naš organizam. Ali brojne studije ukazuju na dobrobit zamjene zasićenih i višestruko zasićenih masnoća sa nezasićenim.
Maslinovo ulje sadrži samo 4 do 12% višestruko zasićenih masnoća, koje kad oksidiraju mogu dovesti do oštećenja krvnih žila. Primjerice,
maslinovo ulje sadrži samo 9% zasićenih masnih kiselina, dok kukuruzno ulje sadži preko 50%, a suncokretovo čak 69%
Najbolja vrsta ulja je "djevičansko" maslinovo ulje (extra virgin), a postoji još puno podvrsta ovisno o
ukusima i potrebama. Važno je kod kvalitete ulja da sadrži manje od 1% masnih kiselina, te da je "hladno prešano"
(što bi trebalo i pripaziti kod kupovine ulja, jer svaki proizvođač te odlike mora istaknuti na etiketi). Naime, tako se zove
postupak dobivnja maslinovog ulja gnječenjem maslina bez upotrebe ikakvih otapala ili topline.
Znamo da je većina ostalih biljnih ulja dobivena grijanjem i dodavanjem nekakvih otapala, što bitno utječe na njihovu kvalitetu i hranjive
vrijednosti. Iako su se tehnike dobivanja maslinovog ulja uvelike modernizirale, jednostavan postupak u biti ostaje isti: zgnječi se
cijela maslina (sa košticom!) odvoji se tekućina od suhe tvari, zatim odvoji voda od ulja. Ono što dobijete je na jednoj strani su
milijarde gorkih srčika, a na drugoj božji eliksir. Maslinovo ulje po svojim biološkim i prehrambenim vrijednostima predstavlja proizvod
izvanrednih svojstava. I ne zaboravite: Maslinovo ulje je "idealna masnoća".